Kako se prestati defenzivno ponašati?

Svrha defenzivnog ponašanja je odvratiti pozornost od osjećaja povrede i srama. Kada se defenzivno ponašamo, tada mijenjamo fokus sa sebe i svojih ponašanja na nedostatke druge osobe, kako bismo se osjećali bolje o sebi u tom trenutku. To možemo činiti i htjeti svjesno ili nesvjesno, ali svakako je to nezdrava navika i način interakcije koji često čini naše odnose toksičnima i možemo čak imati zlostavljački učinak na drugu osobu kada se tako ponašamo.

 

Primjerice, kada naš partner ili partnerica nam kažu da ne spremamo i ne doprinosimo održavanju zajedničkog prostora (kuće, stana) dovoljno, a naš je prvi instinkt obraniti se i navesti sve načine kojima doprinosimo - tada se ponašamo defenzivno, odnosno obrambeno.

 

Iako je važno obraniti sebe u trenucima kada smo napadnuti, uvrijeđeni ili omalovažavani, defenzivno ponašanje je nezdrava i toksična reakcija koja se često pojavljuje kada se mi osjećamo napadnuto i želimo uzvratiti, ali napad zapravo nije bio napad već pokušaj druge osobe da izrazi svoje potrebe.

 

Za početak, kada prepoznamo naše defenzivne navike, važno je za prvi korak izmijeniti svoj dijalog sa sobom. Ako si samo govorimo Moram prestati biti toliko defenzivan/defenzivna, onda nećemo napraviti ništa konkretno s tim našim ponašanjima. Umjesto takvih misli i poruka, dobro je pokušati s pitanjem:

 

Zašto imam potrebu defenzivno reagirati u ovom trenutku?

 

Pitanjem sebe Zašto imam potrebu biti defenzivan/defenzivna? Što pokušavam zaštiti? te odvaja kao osobu od svojeg ponašanja. Time je se manje posramljujemo, a kada osjećamo što manje srama, to nam je lakše provesti samorefleksiju. 

 

Korištenjem izraza U ovom trenutku se suzi ponašanje na manji vremenski period, aktualan trenutak, kako bi bilo puno lakše poraditi na ponašanju u trenutku nego bi bilo raditi na velikoj oznaci svoje cijele ličnosti.

 

Kada suzimo ponašanje na jedan trenutak, možemo koristiti samorefleksiju da bolje razumijemo što se događa u tom trenutku da potiče osjećaje i potrebe za defenzivnosti. 

 

Pitanjem sebe Zašto imam potrebu biti defenzivan/defenzivna? nam pomaže uokviriti ponašanje kao emocionalnu strategiju za preživljavanje. Imaš potrebu braniti se u tom trenutku da osiguraš vlastitu emocionalnu sigurnost. Nisi loša, defenzivna osoba, nego se pokušavaš osjećati sigurno. Ovo ti pomaže ostvariti bolje suosjećanje prema sebi, a nježnost prema sebi ti omogućava bolju energiju i mogućnosti za ostvariti promjene.

 

Neka pitanja koja si možeš postaviti tijekom samorefleksije:

 

• Što se dogodilo neposredno prije nego sam osjetila/osjetio potrebu da se branim?
• Kako tumačim i kakvo značenje sam pridao/pridala onome što se dogodilo?
• Koje bolne osjećaje imam? Strah? Sram? Tugu?
• Kako će mi defenzivnost pomoći da ostanem emocionalno siguran/sigurna?
• Koje su loše strane toga da se sada defenzivno ponašam?
• Koji je bolji način od defenzivnosti kojim mogu omogućiti zadovoljavanje svojih emocionalnih potreba?

Vratimo se na prijašnji primjer kako bismo približili i pojasnili ovaj proces:

 

Naš partner ili partnerica nam kažu da ne spremamo i ne doprinosimo održavanju zajedničkog prostora (kuće, stana) dovoljno, a naš je prvi instinkt obraniti se i navesti sve načine kojima doprinosimo i spremamo.

• Što se dogodilo neposredno prije nego sam osjetila/osjetio potrebu da se branim?

 

Moj partner/moja partnerica je izrazila brigu i problem.

 

• Kako tumačim i kakvo značenje sam pridao/pridala onome što se dogodilo?

 

Kritizira me, ne vidi moj trud i doprinos i ne cijeni me.

 

• Koje bolne osjećaje imam? Strah? Sram? Tugu?

 

Strah što me se gleda u negativnom svjetlu, tuga što nisam cijenjen/cijenjena, sram što se gleda da nešto neuspješno ili neispravno radim.

 

• Kako će mi defenzivnost pomoći da ostanem emocionalno siguran/sigurna?

 

Ako uvjerim svojeg partnera/svoju partnericu da me vidi drugačije, osjećat ću se bolje. Neću se morati osjećati prestrašeno, tužno i posramljeno.

 

• Koje su loše strane toga da se sada defenzivno ponašam?

 

Moj partner/moja partnerica će se osjećati da ih ne slušam i omalovažavam njihovu perspektivu i potrebe. 

 

• Koji je bolji način od defenzivnosti kojim mogu omogućiti zadovoljavanje svojih emocionalnih potreba?

 

Da saslušam njihove brige i potrebe, prihvatim i validiram njihove osjećaje (preplavljenost, razočaranje, stres i slično), da podijelim s njima svoju perspektivu i osjećaje te zajednički pronađemo rješenje.

 

 

Defenzivno ponašanje može biti prisutno u svim našim izazovnim interakcijama ili samo nekih specifičnih. To je najčešće emocionalna strategija koju smo koristili da osiguramo svoje potrebe i vlastitu emocionalnu sigurnost kada smo se osjećali mali i pod prijetnjom drugih, posramljeno i ružno, ali ona nije zdrava strategija za zdrave međuljudske odnose i unutarnji život.

To je strategija koja nam je koristila i bila potreba da preživimo do sada, imala je svoju vrijednost i korist, ali kada smo spremni i to je moguće, važno je razvijati zdravije vještine. Razvoj novih vještina i navika se neće dogoditi preko noći i ponekada ćemo se zdravije ponašati u samo nekim područjima i interakcijama u svojim odnosima, ali je dosljedna samorefleksija i vrednovanje sebe i drugih ono što će nam pomoći ostvariti zdrav odnos prema sebi i drugima.

Hvala thesecurerelationship na Instagramu na odličnoj objavi ovog sadržaja!